Lov smuđa na plovak

Dating > Lov smuđa na plovak

Click here: ※ Lov smuđa na plovak ※ ♥ Lov smuđa na plovak

Naravno odradio je već u prvom prolazu još jednog smuđa i posle se smuđ nije javljao. Za tekuće vode štap 40 ili 50 grama ali stvarne a ne imiginarne težine bacanja! Kontrirajte na svako najmanje zastajkivanje varalice, jer su grizevi smuđa često vrlo mekani. Stavite Shad rap ili Countdown i bacajte ga u širokoj lepezi u području rada kedera.

Mogu se koristiti skoro sve slatkovodne riba dužine do 15 centimetara ili fileti isečeni od većih primeraka. U Evropi se godišnje ulovi više od 10. Za ribolov soma bi klen bio odličan izbor. Vobler se povlači i navodi uglavnom lagano, paranjem povr šine, sa povremenim ubrzavanjem i zaranjanjem, a često ga treba njihati u mestu, u jačem vodenom toku. Glavna stavka je rad voblera i drhtanje, a sigurna dobitna kombinacija je kad imamo rad, dekor i pravilno vodjenje! Smuđ se najčešće hrani kauglerima, bodorkama, balavcima, peševima i grgečima, mada rado uzima i gliste i vodene puževe. O ovome cu detaljnije kad vobleri budu za javnost, no vratimo se mi baronu.. Potonja decenijama erodira, a priobalne vrbe i topole padaju uz nju ili ih bujica odnosi. To su otežani i neotežani keder. Smuđevi uredno dolaze na tu 'kuhinju', skrivajući se uz rub iskopane obale, uz prijelaze na dubinu gdje vrebaju cijele noći. VARIJACIJE Držite se dokazanih varalica, u po nekoliko boja i veličina.

Inače za predvez zbog veće duljine preporučam fluocarbon jer se manje petlja prilikom zabacivanja. Probajte ga izvući van bez buke i mlataranja po površini. Sve to stoji, da silikonska varalica moze sve sto moze vobler, a i mnogo vise, ali danas nije tema poredjenja vec kako naj bolje iskoristiti vobler pa cemo o legendarnim silikoncima u posebnom clanku.

Masterbih Forum - Oprezan i kad je gladan, nikad halapljiv, uvek fin. Svog najvećeg smuđa 11 kg savladao sam na brzoj reci, ne baš pitomoj ravničarskoj, mašinicom 2500, pletenicom 012mm, štapom 40-gramcem — i Orkinim šedom.

Joooj rak,samo mi on fali. A otkud u jezeru? Mada je voda kod mene jaka,protoèna pravi ¾ivi tok. Na kolikoj dubini se nalaze rakovi? Mislim da im je ovdje preduboko. Druga stvar: pro¹le godine sam imao praæenje od strane smuða,kog sam vidio! A ranije opet udarac na tvistera. Napominjem,da neke druge grabljivice ne obitavaju ovdje jer im teren ne odgovara. Rijetko kada da se pojavi ¹tuka koja je kao penkalo. Bucov jako brzo proleti ne pojavljuje se èesto. Bude po neki klen,ali one se ulovi. Som ne prilazi tako blizu a nije mu teren ba¹ kakvih ima blizu. Carp,ja sam studirao sve sisteme,pa i ovaj va¹,¹aranski,ma ovdje je voda zajebana,prebrza. Znam ja sve cake kako da mu podvalim ali jednostavno mu ne¹to ne pa¹e. Za ovu 2010 mjenjam polo¾aj da vidim ¹ta sam nauèio i da li sve radim kako treba. A znam gdje se dobija redovno. Evidentirano bistro tommy neznam jesi li gledao onaj video na kako ekipa bistro bih lovi smudja na jezeru bocac uglavnom sistem se sastoji od toga da na glavnu dlaku navuces klizno olovo 10-15 gr i onda malo virblo koje ti sluzi da olovo ne klizi prema udici i na virblo vezes predvez 40-50 cm i udicu kedera montiras tako da ga probodes kroz usta prema dole i tako montiran keder duze zivi mozes mu slomit koju peraju da izgleda kao da je ranjen pa probaj i ti ovako mozda uspijes :kiss1: :kiss1: Evidentirano Interesantna tema, mo¾da mogu pomoæ sa par savijeta , odnosno mojih iskustava sa Drave i Dunava. Iako se mnogim ribolov Smuða èini jednostavnim to ba¹ nije tako, izuzetno je zahtjevno i tr¾i vrlo softiciran pristup, poèev od situacije na vodi, odamira monta¾e, izbora kedera i vremenskih prilika. Smuð je riba sumraka i mraka i najbolje se lovi rano ujutro i kasno naveèer, a u danima smanjene vidljivosti i tokom cijelog dama. Nije jednako loviti na dubinski naèin zimi , ljeti i u jesen. Smuð jede tokom cijele godine, no najintezivnije u kasnu jesen. Tada se i najintezivnije kreæe i najbolje lovi. Zimi se skuplja u parove i priprema za mrijest, skriva u dublje dijelove i le¾i na dnu. Ljeti je aktivan po mraku i i vi¹im ovr¹inskim slojevima i te¾e se i rijeðe lovi na dubinski naèin. Smuð jako rijetko prima kedera koji ne obitava u njegovom stani¹tu. Ovisno o doba godine bira se velièina kedera, ljeti je on manji a u jesen i zimu sve veæi. Pregled terena pod vodom je obavezan dio, pretra¾ivanje dna , odnosno pipanje u mnogim se sluèajevima pokazalo odluèujuæim. Svaki kamen, panj, trava ili nagla kaskada su skloni¹te za smuða i on od tud vreba plijen. Ukolko nema toga treba ga tra¾it u kanalima u koritu gdje obièno putuje u potrazi za plijenom. Pipanje terena se vrlo lako obavi ve¾uæi na kraj najlona olovo ili pak kamen i laganim vuèenjem po dnu pretra¾i teren. I jedno zlatno pravilo, uvijek zabacujte nizvodno sa ¹to manje utjecaja struje, inaèe æe te u pravilu zapeti. Polo¾aj ¹tapa na obali. Smuðvrlo oprezno prima i na svaki otpor reagira odustajanjem od ponuðenog mamca. Nikad nemojte stavljati ¹tap u veæi polo¾aj od 30 supnjeva i nemojte stavljati dr¾aèe na sredini ¹tapa. Najbolji su dr¾aèi na kraju ¹tapa da kod udarca cijeli ¹tap reagira, a ne samo vrh. Smuð najèe¹æe pokazuje tri udarca, prvi kad za glavu primi, okrene i guta, zato strpljenja, ja obièno ka¾em sjedni na dlanove. Monta¾a i odabir ¹tapova , najlona i udica. Najbolji ¹tap za smuða je onaj du¾ine 3,60 i grama¾e do 60 g, ja obièno koristim malo du¾e 3. Nemojte koristiti upredenice, najlon debljine 0,30 sasvim je dovoljan i bolje da ima elastiènosti. Ja prakticiram gornju monta¾u, odnosno da mi je udica desetak cm iznad olova na predvezu dugaèkom od 70 cm do jednog metra. I olovo i predvez ve¾em na alkicu, a olovo nikad ne koristim veæe od 50 g. Vodostaj i brzina protoka odreðuju pojas gdje se smuð nalazi. Prilikom dolaska na vodu, obratite pa¾nju gdje se pojavljuje keder, gdje su ptice koje se hrane ribom, siva èaplja je najbolji signalizator. Ako je voda u porastu i jo¹ zamuæena smuð je u samoj obali, kod opadanja u spoju mirnijeg i brzog dijela. Evo za sada ovoliko, ukoliko jo¹ netko ima koje pitanje neka mi ga postavi rado æu odgovoriti. Isto tako bitna je dubina vode na kojoj se nalazi, jer ako je u pliæaku onda uzima ¹njadera jer je on riba povr¹ine i pliæine, kao ¹to je praksla, deverika i bodorka riba dna i dubine.